Potrošnju ribe iz uzgoja do 2027. trebali bismo udvostručiti

Bez autora
Aug 03 2022

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako je akvakultura u Hrvatskoj strateška grana gospodarstva koja proizvodi nutricionistički visokovrijedne proizvode i kvalitetno nadomješta manjak ponude proizvoda ribarstva koji dolaze iz izravnog ulova zbog sve većih restrikcija u ribarstvu.

Povećanje godišnje vrijednosti primarne prozvodnje uzgojene ribe za 20%, potrošnje domaćih proizvoda akvakulture za najmanje 50% po stanovniku u odnosu na sadašnjih 2,5 kg (ne računajući i poraznu brojku od 18-ak kilograma iz tzv. divljeg morskog ulova), povećanje izvoza te dodane vrijednosti i prerađenih količina do 2027. godine, samo su neki od ciljeva prijedloga nacionalnog plana razvoja akvakulture vrijednog 666,5 milijuna kuna koji je u javnom savjetovanju do 6. kolovoza.

Rast vrijednosti za 35%

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako je akvakultura u Hrvatskoj strateška grana gospodarstva koja proizvodi nutricionistički visokovrijedne proizvode i kvalitetno nadomješta manjak ponude proizvoda ribarstva koji dolaze iz izravnog ulova zbog sve većih restrikcija u ribarstvu. Znatno pridonosi i razvoju i opstanku osjetljivih otočnih i ruralnih zajednica jer omogućava zapošljavanje tijekom cijele godine, a usto pokazuje i stalni trend rasta.

- Prema preliminarnim podacima za 2021., vrijednost proizvodnje u akvakulturi dostigla je oko 1,19 milijardi kuna, a količina oko 26.500 tona, pri čemu na morski uzgoj otpada oko 22.500 tona. U odnosu na 2020. vrijednost proizvodnje rasla je 19%, a količinska proizvodnja 22%. Ovaj zamjetan trend rasta posljedica je povećanja proizvodnje visokovrijednih proizvoda marikulture, prvenstveno bijele ribe i plavoperajne tune - ističe Vučković.

Očekuje se da će količinska proizvodnja u akvakulturi do 2027. doseći minimalno 28.300 tona, uz rast količina prerađenih proizvoda koji se lako i brzo pripremaju (najmanje na 6480 t u odnosu na 4800 t u 2020.), a na taj način rast će i dodana vrijednost u preradi proizvoda akvakulture za 35%. Zaposlenost, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi, trebala bi rasti 15%. Prema posljednjim dostupnim podacima, u tim dvjema djelatnostima je oko 3400 zaposlenika.

- U idućem razdoblju cilj je dodatno unaprijediti suradnju uzgajivača sa znanstvenim i razvojno-istraživačkim institucijama kako bi se potaknule inovacije, osnažiti udruživanja u sektoru akvakulture i jačanje marketinških aktivnosti, posebice u dijelu slatkovodne akvakulture. Uzimajući u obzir tržišni aspekt, koji ukazuje na sve veću potrebu i potražnju za održivijim prehrambenim proizvodima, potencijali za daljnji rast i razvoj akvakulture, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini EU, neupitni su - smatra ministrica.

Marikultura je zastupljena u svih sedam obalnih županija i na oko 400 lokacija, od čega 60-ak za uzgoj ribe. Najznačajnije vrste riba u morskom uzgoju su lubin, komarča i atlantska plavoperajna tuna, a od školjkaša dagnja i kamenica. Glavnina uzgojene bijele ribe plasira se na domaće tržište i u Italiju, a zahvaljujući stalnom rastu potražnje na domaćem i EU tržištu, sve više je investicija i ulaganja u modernizaciju postojećih i otvaranje novih uzgajališta. Uzgojena tuna do tržišne veličine od 30 i više kilograma gotovo potpuno plasira se na japansko tržište, a posljednjih godina u manjim količinama i u EU, SAD te druge azijske zemlje.

Oprezno s klimom


Uzgoj slatkovodnih vrsta riba uključuje uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) i hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta na oko 50 lokacija u 16 županija, pri čemu su šaran i kalifornijska pastrva najznačajnije vrste. No u toj proizvodnji dosta glavobolje zadaju problemi oko korištenja osnovnih resursa u proizvodnji, poremećaji u dostupnosti vode zbog sve izraženijih i dugotrajnijih sušnih razdoblja, predatorske vrste na uzgajalištima, te potreba za sustavnijim praćenjem i sprječavanjem pojave bolesti u uzgoju.

Iako se ne zna potpuno kako će klimatske promjene utjecati na akvakulturu u Hrvatskoj, one su nesumnjivo značajan izvor rizika i mogu utecati na osjetljivost sektora. S druge strane, Hrvatska ima veliku priliku za preoblikovanje postojećih proizvodnih praksa u sektoru akvakulture uvede li klimatski pametne procese, ostvari pristup zelenim tehnologijama i potakne javno-privatna partnerstva u cilju proizvodne učinkovitosti, diversifikacije i ekonomičnosti tog sektora - jedan je od zaključaka nacionalnog plana.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik